Mba'asy medico omonguerava
“Jeharu “Oheo”
Heta
jey ñahendu ko mba`asy ha`éva OHEO, péva mitã mba`asy, heta mba`ére
ikatu ojehu; ikatu jagua okéramo mitãmi heñoiramóva rupaguýpe, avei
oĩramo tapicha ipy`a vaíva térã hova mokõiva, péicha avei oka`úva
oñembaojáramo kunumíre katueterei ombahasy chupe.
Avei
mitãmi ikatu ojeharu isy ryepýpema voi oĩramo tapicha ndaipy`aporãiva
ha ohóro ombohupami kuñakaraípe katueterei ojeharu pe mitã, ha péicha
heñóima ko mba`asy.
Jahecháramo
mitãmi imbyry`ái, hasẽreipa avei iñakãpire hyakuã vai péicharõ
ojohea. Oñemonguera hag̃ua ojeguerahava`erã “médikape”, upépe ndaje pe
oipohãnóva oñembo`e oñembo`éva mitãre ha ojapichy iñakã,
Péicha añoite ikatu omonguera, egueraháramo mitãmíme pohãnohárape (Doctor) nde`imo`ãi ojeoheaha ndogueroviáire ko`ã mba`e.
Péicha añoite ikatu omonguera, egueraháramo mitãmíme pohãnohárape (Doctor) nde`imo`ãi ojeoheaha ndogueroviáire ko`ã mba`e.
Péva ha`e peteĩ jeroviapy jarekóva ñane retãme ha oĩva gueteri ñande apytépe ojegeroviáva tapiaite ha opaite hendápe.
Péicha
ojeguerahava`erã mitãmíme porundy ára ojepohanoukávo, ojehova`erã
araapy ha arapoteĩ jave. Iporã ndaje ojeho kuarahy ojero`a jave
péicharõ pe mba`asy ohopa kuarahy jeiké gotyo. Avei ndaje
oñemoĩva`erã pe mitãre itúa kamisa, ha pyao iñakãre.
Oje`e
niko oĩha peteĩ kurundu`i omondýi hag̃ua ko mba`evai ombohasýva
mitãme. Oñemoĩva`erã peteĩ inimbo pytã ha ijehe avei peteĩ
kuãirũ kuarepotijúgui ohóva mitã pyapýre, péicharõ añoite ndaje
oñemuña ko mba`e, ha ndojái mba`eveichagua mba`e ivaíva, ha avei
ndojeharúi pe kunumíme.
Kambyryryjere
Péva ko mba`e kambyryrujerére ñañe`ẽrõ ndaha`éi
mitãnte ikatúva oreko avei kakuaa ikatu oguereko।
Kambyryrujeréko ha`e pe ñane kamby ryru ojerévo térã
ñande ati`y ha tetyma ojoavýramo। Mitãmi orekóramo ko
mba`e katueterei ndokarusevéi, hasẽreimba, hyechivivi, ipy`a rasy ha py`aterei
oguejy ipohuikue.
Péicha javérõ ojeguerahava`erã hasývape pohãnohára
ñana rendápe ha`e añoite ikatúta oipohãno kambyryrujere, oĩ avei tapicha
ijaereívante ha oipohãno avei mitãme.
Oje`e pe tapicha orekóva arandu ka`aty omoñeno tupápe
ha omaña mitã pýre ohecha hag̃ua ndojoavýipa, ha otopáramo ojoavy omoĩporã
jevy ha avei ijati`y ikatu ojoavy, omomguera hag̃ua ojapichy mitã retyma térã
ijati`y ha oñembo`e avei hese.
Ojerahava`erã ka`arupytũ jave pohãnohára ñana
rendápe pokõi ára jave.
Péicha pe oipohãnóva he`i mitã sýpe ani hag̃ua
oguereko vai imembýpe, anítei ohupi mitãme ijyvágui ikatuhaguére hasy jey pe
mitã, pe oipohãnóva oñangareko ha oñembo`e hasývare, ha ho`uka pohã ro`ysã,
péicha jey ojapo mitã oĩporã meve.
He`i ndaje ña Sepi, ha`éko pohanohára avei; aníkena
ojeguereko vai mitãmíme, jahupiporãva`erã ijyvágui, ani oñembohasa tupa
árigui, ani hag̃ua ipy`a osẽ hendágui ha avei ijyva।
Kóicha he`imiva`erã sykuérape ho`ukava`erã
imembykuérape mansanilla rykue ha oñemoĩva`erã ku`a jokoha (faja). Pe
omongueráva he`iva`erã araka`e peve.
Py`a
ruru
Py`a ruru ha`e pe ñande py`a irurúvo, ikatu karu
vaígui, avei ja`úramo y tembi`u aku ári, avei péva ko mba`asy jarekóramo
ndaikatúi ja`u mba`eve hasýgui ñandéve ñande py`a, péicha umi oka`úva hoy`úramo
pyharekue opáyrõ katueterei ipy`aruru।
Upéicharõ ja`uva`erã aguape, ka`a piky, tape ryva,
saúko ha aguai rykue।
Ojepichyva`erã tosinal souko rykuére ha
aguapepuru`ã, péicharõ pohanohára oguerekóva arandu ka`aty omoĩ pe hasýva
py`a ári kurusu ha oñembo`e hese.
Péicha oĩ kuimba`e ha kuña oikuaáva mba`éichapa
oñepohãnova`erã py`aruru.
Oĩ ko`ág̃a peve okaraháre oikuaáva ha orekóva arandy
ome`ẽva`ekue chupekuéra Tupã omonguera hag̃ua opaite tapichápe péicha
ijaereínte oikuaa ha oporamonguera hikuái opaichagua mba`asy।
Tapicha ipy`arurúva oñandu ipy`a ha`etévaicha
ivevuipáva oguerekóva y ipype. Péicha jave ndo`uiva`erã tembi`u kyra,
oguerekóva avati ha mandi`o, mba`eve ochyryrýva ha`éva vaka ro`o térã kure
ro`o, ha mba`eve mba`e ipohýiva ipy`ápe g̃uarã.
Ojey`uva`erã opaichagua pohã piro`y ikatu hag̃uáicha
omboguejy pe py`aruru.
Oï poräiterei pene rembiapo!! Vy´apäve!!
ResponderEliminarRemedio casero para
ResponderEliminarMitã hete rasya